top of page
Search

TUBERKULOZA NAŠA SVAGDAŠNJA



Svjetski dan tuberkuloze 24.3 2024. posvećen je datumu kada je 1882. godine dr Robert Koch potvrdio svoja istraživanja i objavio da je jasni uzročnik tuberkuloze bacil Myobacterium tuberculosae (M. tbc). Uzročnik se širi zrakom od bolesne osobe kad ona kašlje, kiše ili pljuje (čak i kod pjevanja) pa uzročnici dospijevaju u zrak. Procjena iz 2016. godine navodi je da je četvrtina stanovništva u svijetu inficirana s M. tbc. Nakon infekcije, rizik za razvoj bolesti, tuberkuloze (Tbc), obično je najveći unutar 2 godine te iznosi oko 5%. Nakon dvije godine je rizik za razvoj bolesti nizak. U nekih ljudi dolazi i do spontanog nestanka infekcije. Od ukupnog broja bolesnika s tuberkulozom, 90% je odraslih, više muškaraca nego žena. Bolest tipično zahvaća pluća kada se radi o plućnoj tuberkulozi, ali može zahvatiti i druge organe.

Tuberkuloza pluća je najkontagiozniji oblik, ali se širi samo kod dugotrajne ekspozicije odnosno dugotrajnog kontakta s oboljelim. Simptomi su uporni kašalj koji traje više od 3 tjedna, bol u prsnom košu te iskašljavanje krvi i sputuma iz dubljih dijelova dišnog sustava. Ostali simptomi su slabost i umor, gubitak na tjelesnoj masi, gubitak apetita, povišena tjelesna temperatura, zimica, noćno znojenje.

Podsjetimo se da treba razlikovati inaktivnu od aktivne tuberkulozne bolesti. Kod inaktivne u tijelu nalazimo mali broj uzročnika, a bolesnici se ne osjećaju bolesni i nemaju nikakvih simptoma. Bolest se ne može širiti, a inaktivna bolest se utvrđuje uobičajeno pozitivnim krvnim i kožnim testovima koji ukazuju na tuberkuloznu infekciju. Bolesnici ipak zahtijevaju liječenje kako bi se prevenirao razvoj aktivne tuberkuloze. Kod aktivne tuberkuloze nalazimo velik broj uzročnika u organizmu, bolesnici su jasno bolesni i imaju simptome bolesti, a bolest se može širiti na zdrave pojedince. Testovi (krvni i kožni) su također pozitivni, ali nalazimo i pozitivan nalaz na radiološkoj snimci pluća te pozitivan sputum, odnosno mikrobiološku kulturu.

Visoko rizični čimbenici za razvoj tuberkuloze uključuju HIV infekciju, dijabetes, konzumaciju alkohola, pušenje, siromaštvo, pothranjenost. Ostali rizični čimbenici su onečišćenje zraka u zatvorenom prostoru koji predstavlja individualni faktor za pojedinca kao i život u sirotinjskim četvrtima što je faktor rizika za prijenos bolesti.

Bez liječenja stopa smrtnosti je visoka i iznosi oko 50%. Sa sadašnjim smjernicama za liječenje oko 85% bolesnika se može izliječiti.

Razlikujemo preventivno liječenje i terapiju tuberkuloze.

Preventivna terapija je dostupna za bolesnike koji imaju Tbc infekciju, bez znakova bolesti , a preporuke uključuju različite mogućnosti: tjednu dozu izonijazida i pirazinamida kroz 3 mjeseca, dnevnu dozu izonijazida i pirazinamida kroz 3 mjeseca, dnevnu dozu izonijazida i pirazinamida kroz 1 mjesec, dnevnu dozu rifamipicina kroz 4 mjeseca, i dnevnu dozu izonijazida kroz 6 mjeseci ili dulje.

Učinkovita terapija tuberkuloze razvila se 40-ih godina prošlog stoljeća. Posljednje smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) uključuju preporuke velike snage za 6 mjesečnu terapiju koja uključuje izonijazid, etambutol, rifampicin i pirazinamid za bolesnike u kojih je utvrđena osjetljiva Tbc (plućna ili ekstrapulmonalna). Pritom se sva 4 lijeka preporučuju kroz 2 mjeseca, pa potom izonijazid i rifampicin kroz 4 mjeseca.

U bolesnika s rezistentnom tuberkulozom preporučuju se drugi režimi liječenja. Lijekovi se također primjenjuju kroz 6 mjeseci, a uključuju bedakvilin, pretomanid, linezolid i moksifloksacin. U bolesnika koje imaju preegzistentnu Tbc rezistentnu na lijekove (Tbc otporna na rifamipicin i bilo koji kinolon), režim se može koristiti i bez moksifloksacina. Prema danas dostupnim sigurnosnim podacima, ovakav režim liječenja se preporučuje samo za starije od 14 godina.

Rezistencija uzročnika M.tbc predstavlja opasnost no u posljednjih nekoliko godina je stabilna. Javlja se bolesnici ne dovrše plan liječenja, kada nisu primijenjeni lijekovi u pravim punim dozama i kada adekvatni lijekovi nisu dostupni. Postoje različiti tipovi rezistencije.

MDR-Tbc predstavlja tip u kojem je bakterija otporna na izonijazid i rifampicin.

Preegzistentna Tbc rezistentna na lijekove (pre-XDR-Tbc) je tip u kojem je bakterija otporna na izonijazid, rifampicin i fluorokinolon ili na izonijazid, rifampicin i drugu liniju parenteralnih lijekova-streptomicin, amikacin i kanamicin.

Tuberkuloza izrazito otporna na lijekove (XDR-Tbc) je rijedak tip u kojem se radi o infekciji s bakterijom koja je rezistentna uglavnom na sve antituberkulotike uključujući i parenteralne te linezolid.

Liječenje je dugotrajnije, skuplje, a češće su toksične nuspojave.

Ističemo da su se stope uspješnosti liječenja poboljšale U bolesnika liječenih od tuberkuloze osjetljive na lijekove ona iznosi 88%, a kod MDR/RR tuberkuloze 63%.

Kako dalje?

Tuberkuloza je preventabilna i uglavnom izlječiva bolest, no i danas je jedan od glavnih globalnih zdravstvenih problema jer predstavlja 13. vodeći uzrok smrti širom svijeta. Kako SZO navodi, u 2021. godini, ukupno je 1,3 milijuna ljudi u svijetu umrlo od Tbc, a bilo je više od 10 milijuna oboljelih, odnosno 1,7 milijardi bolesnika s latentnom infekcijom. Upravo se tako veliki broj bolesnika s latentnom tuberkulozom smatra odgovornim za sporo smanjenje učestalosti.

No, osim općenitih izazova u borbi protiv tuberkuloze kao što su čimbenici koji povećavaju rizik za bolest (siromaštvo, neishranjenost, pušenje i alkoholizam), nepredviđeni događaji kao pandemije i ratovi uvelike ometaju globalni nadzor nad bolesti. Tako, od kraja 2019. godine, pandemija COVID-19 teško je pogodila sve zdravstvene sustave u svijetu te se počeo bilježiti posljedični negativni učinak na nacionalne i globalne programe za borbu protiv tuberkuloze. On se očitovao u smanjenju broja zdravstvenih ustanova i usluga za bolesnike s tuberkulozom uz preraspodjelu ljudskih resursa, dijagnostičkih platformi i proračuna pa se do kraja 2020. smanjilo dijagnosticiranje i liječenje tuberkuloze za 20% uz pad prijavljivanja bolesti od 18% i po prvi puta od 2000-ih, do povećanja broja smrtnih slučajeva od tuberkuloze. No, u najnovijem SZO izvješću od 2022. navodi se da se ponovno bilježi veliki globalni oporavak u odnosu na broj ljudi s dijagnosticiranom bolesti kao i broj liječenih od tuberkuloze. Ipak, prema istim podacima, Tbc je druga zarazna smrtonosna bolesti nakon COVID-19. Povratak na prijepandemijske brojke očekivao se tijekom 2023., odnosno ove, 2024. godine.

Globalni napori u borbi protiv Tbc u razdoblju od 2000. do 2022. prema izvješću SZO od prošle godine, spasili su 75 milijuna života, no kontrola bolesti mora i dalje biti prisutna i striktna. Procjene stručnjaka ističu da je godišnje potrebno oko 13 milijardi američkih $ za prevenciju, dijagnostiku, liječenje i njegu bolesnika s tuberkulozom da bi se postigao globalni cilj okončanja epidemije tuberkuloze do 2030. godine.


Literatura:

  1. World Health Organization (WHO).Global Tuberculosis Report 2022. Geneva, WHO, 2022. Dostupno na: www.who.int/publications/i/item/9789240061729

  2. World Health Organization (WHO). Global Tuberculosis Report 2021. Geneva, WHO, 2021.Dostupno na: www.who.int/publications/i/item/9789240037021

  3. CDC. Tuberculosis. Dostupno na: https://www.cdc.gov/tb/

27 views0 comments

Comments


bottom of page