top of page
Pretraživanje
Writer's picturecontact pharmaca

Nuspojave kao uzrok posjeta hitnoj službi i njihova preventabilnost


Nuspojave lijekova čest su uzrok obrade bolesnika u hitnoj službi (HS) te imaju veliki utjecaj na zdravstvenu potrošnju. Procjenjuje se da nuspojave lijekova uzrokuju 5-10% hospitalizacija. Hitne službe su esencijalan dio zdravstvenog sustava i značajan izvor podataka o incidenciji i značajkama nuspojava lijekova. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, procjenjuje se da je oko 50% lijekova neadekvatno propisano, izdano ili prodano te da oko polovica bolesnika nije u stanju uzimati lijekove kako je propisano (1).

U nastavku donosimo rezultate jedne prospektivne multicentričea talijanske studije koja je evaluirala razloge posjeta bolesnika HS tijekom razdoblja od godinu dana. Od ukupno 16 963 posjeta hitnoj službi, 575 posjeta, odnosno 3.4%, bilo je povezano s nuspojavama lijekova, a 15.1% posjeta HS rezultiralo je hospitalizacijom (2). Prema Naranjo algoritmu, zabilježeni neželjeni događaji bili su u 45.9% smatrani vjerojatno povezanima s primjenom lijekova, moguće povezanima u 51.7% i sigurno povezanima u 2.4% slučajeva.

Najčešće su nuspojave bile uzrokovane antibioticima (34.4%), nesteroidnim antireumaticima (NSAR) (22.6%) i antitromboticima (9.4%). Pojedinačno su načešće inkriminirani lijekovi bili amoksicilin s klavulanskom kiselinom, ceftriakson, amoksicilin, levofloksacin, ketoprofen, acetilsalicilna kiselina i diklofenak.

Nuspojave koje su najčešće uzrokovale dolazak u HS bile su (Graf 1):

- alergijske reakcije (64%) na antibiotike i NSAR (preventabilne u 1.9% slučajeva), i

- neurološke nuspojave (10.2%) na psihoanaleptike i antiepileptike (preventabilne u 37.3% slučajeva)

Ostale nuspojave kao uzrok pregleda u HS bile su:

- gastrointestinalne nuspojave (4.7%) uz NSAR, lijekove koji djeluju na renin-angiotenzin-aldosteron sustav (RAAS), antibiotike, antineoplastike,

- krvarenje (3.7%) uz antikoagulanse i antitrombocitne lijekove, NSAR, lijekove koji djeluju na RAAS i druge,

- poremećaj srčanog ritma (2.9%) uz beta-blokatore, lijekove koji djeluju na RAAS,

- poremećaj krvnog tlaka (2.1%) uz antihipertenzive, psihoanaleptike, antibiotike,

- pokušaj suicida (2.1%) uz psihoanaleptike, antiepileptike,

- ostalo: respiratorni poremećaji (psihoanaleptici, antibiotici), hematološki poremećaji (antitrombotici, psihoanaleptici), hiperglikemija (kortikosteroidi), akutno zatajenje bubrega (diuretici, anti-dijabetici), rabdomioliza (antiepileptici, lijekovi koji djeluju na RAAS, statini), pankreatitis (NSAR, blokatori Ca kanala, kortikosteroidi, imunosupresivi, lijekovi za liječenje osteoporoze), hipoglikemija.

Graf 1. Nuspojave kao uzrok dolaska u hitnu službu.

Procjena preventabilinosti nuspojava bila je temeljena na kriterijima Schumocka and Thorntona (3). Sigurno preventabilnima ocijenjeno je 12.3% nuspojava, vjerojatno preventabilnima 58.4% i nepreventabilnima 29.2% nuspojava (Graf 2). Od ukupno 71 nuspojava u ovoj studiji koje su ocijenjene sigurno preventabilnima, 24 su se odnosile na zloporabu lijekova (uzimanje lijekova bez jasne indikacije ili u prekomjernim dozama- najčešće benzodijazepini, antiepileptici, opioidni analgetici, psihoanaleptici), 20 na pogrešnu primjenu lijekova (način ili doza primjene), 17 na prekomjernu dozu lijekova, 10 na medikacijsku pogrešku, a u jednom slučaju radilo se o primjeni izvan odobrenih indikacija (off-label). Medikacijske pogreške odnosile su se na propisivanje varfarina, inzulina, kortikosteroida, paracetamola, fursemida, levotiroksina, metformina, gliklazida i klonazepama.

Nuspojave koje su najčešće ocijenjene preventabilnima su bile one uzrokovane psiholepticima i antiepilepticima; u 62.7% i 54.5% slučajeva.

Starija životna dob (≥65 godina) ocijenjena je najznačajnijim čimbenikom rizika za ozbiljnost nuuspojava.

Graf 2. Preventabilnost nuspojava koje su rezultirale posjetom hitnoj službi.

Ozbiljne nuspojave su one koje rezultiraju smrću, po život su opasne, uzrokuju hospitalizaciju ili uzrokuju invalidnost. Lijekovi koje su najčešće uzrokovale ozbiljne nuspojave bili su lijekovi s djelovanjem na kardiovaskularni sustav: ozbiljnima je ocijenjeno 85.7% nuspojava diuretika, 84.2% nuspojava kardijalnih lijekova (glikozidi digitalisa, vazodilatatori, antiaritmici, i dr.) te 85.7% nuspojava lijekova koji djeluju na RAAS. Udio ozbiljnih nuspojava uz antibiotike i NSAR, lijekove koji su najčešće uzrokovali dolazak u HS, bio je 18.7% i 15.4%.

Zaključak

Nuspojave lijekova čest su uzrok posjeta hitnoj službi, a zabilježena prevalencija u studijama bila je ovisno o njihovom dizajnu u rasponu od 2-20% (4,5). Većina studija identificirala je antibiotike, nesteroidne antireumatike i antitrombotike kao skupine lijekova najčešće povezane s nuspojavama, a najznačajniji čimbenici rizika za razvoj ozbiljnih nuspojava su starija životna dob i politerapija. Rezultati istraživanja sugeriraju da je značajan broj nuspojava preventabilan te naglašavaju važnost pažljivijeg propisivanja lijekova u starijoj dobi, posebno antibiotika, analgetika i antitrombotika te potrebu za redovitom evaluacijom terapijske liste bolesnika.

Nedostatni su podatci o udjelu nuspojava u uzrocima posjeta HS u Hrvatskoj, njihovim značajkama i preventabilnosti. Zato nam je zadovoljstvo informirati vas da u rujanskom broju Pharmaca donosimo rezultate opservacijske studije koja je evaluirala značajke nuspojava koje su bile uzrokom obrade bolesnika u HS KBC Zagreb te njihovu preventabilnost, a koju je za svoj specijalistički rad iz kliničke farmacije provela mag.pharm. Kristina Pliško iz bolničke ljekarne KBC Zagreb.

Literatura:

1. World Health Organization . The world medicines situation, http://apps.who.int/medicinedocs/pdf/s6160e/s6160e.pdf Pristupljeno 14.04.2022.

2. Lo Giudice I, Mocciaro E, Giardina C, i sur. Characterization and preventability of adverse drug events as cause of emergency department visits: a prospective 1-year observational study. BMC Pharmacol Toxicol 2019: 20: 21. https://doi.org/10.1186/s40360-019-0297-7

3. Schumock GT, Thornton JP. Focusing on the preventability of adverse drug reactions. Hosp Pharm 1992;27:538.

4. Schurig AM, Böhme M, Just KS, i sur. Adverse Drug Reactions (ADR) and Emergencies. Dtsch Arztebl Int 2018;115(15): 251-258. doi:10.3238/arztebl.2018.0251

5. Meier F, Maas R, Sonst A, i sur. Adverse drug events in patients admitted to an emergency department: an analysis of direct costs. Pharmacoepid

692 pregleda0 komentara

Nedavne objave

Prikaži sve

コメント


bottom of page