top of page
Search

Povećava li primjena antibiotika rizik za razvoj upalnih bolesti crijeva?



Uvod

Dobro je poznato da uporaba antibiotika, dovodi do razvoja antimikrobne rezistencije što je povezano s povećanim mortalitetom, produljenim boravkom u zdravstvenim ustanovama i troškovima liječenja. Usto, učestalo se tijekom uporabe antibiotika mogu javiti gastrointestinalne tegobe, Clostridioides difficile enterokolitis, gljivične infekcije, alergijske reakcije, ali i rjeđa, potencijalno ugrožavajća stanja poput oštećenja bubrežne ili jetrene funkcije. (1)

Međutim, posljednjih se nekoliko godina sve više važnosti pridaje drugim mogućim dugoročnim posljedicama korištenja antibiotika, što je objašnjeno prvenstveno utjecajem antibiotika na crijevnu mikrobiotu. Među stanjima koja se dovode u vezu s uporabom antibiotika se navode alergije, astma, debljina, šećerna bolest tip II i druge. (2-5)

Stope upalne bolesnti crijeva (IBD, od engl. inflammatory bowel diseases) u porastu su, posebno u zapadnom svijetu, što je uz druge čimbenike povezano i s učestalijom primjenom antibiotika i promjenom crijevnog mikrobioma. Sve je više dokaza koji sugeriraju da je održavanje ravnoteže mikroorganizama crijeva (mikrobiom) važno za održavanje zdravlja te postoji bojazan da poremećaj mikrobioma povezan s antibioticima može imati značajne posljedice za zdravlje.

Upalne bolesti crijeva

Znanstveni rad objavljen u časopisu Lancet Gastroenterology and Hepatology 2020. pod naslovom Antibiotic use and the development of inflammatory bowel disease: a national case/control study in Sweden analizira propisivanje antibiotika i moguću povezanost s razvojem IBD-a. (6) U veliku populacijsku studiju slučajeva i kontrola (engl. case-control study) uključeno je 23 982 oboljelih od IBD-a te su uspoređeni s 117 827 kontrola, a kontrolna skupina koja je uključila zdravu braću/sestre bolesnika uključila je 28,732 osoba (usporeda s genetički sličnom kontrolnom skupinom). Dodatno, analizirala se povezanost bolesti s pojedinim skupinama antibiotika, a karakteristike oboljelih su uspoređene i s njihovim braćom i sestrama.

U studiji su korišteni podaci iz tri velika registra:

  • Swedish Patient Register: podaci o spolu, dobi, hospitalizacijama, posjetima specijalistima i ostali opći podaci;

  • ESPRESSO (Epidemiology Strengthened by histoPathology Reports in Sweden): mreža histopatoloških laboratorija (28) s podacima o vrsti uzorka, morfologiji i patohistološkoj dijagnozi;

  • Swedish Prescribed Drug Register: podaci o propisivanju svih lijekova, uključujući antibiotike.

U studiju su uključene osobe starije od 16 godina s dijagnozom IBD-a i potvrdnim patohistološkim nalazom kojima je bolest dijagnosticirana u razdoblju od 2005. do 2016. Kako bi se izbjegla obrnuta uzročnost (engl. reverse causality), izuzeti su antibiotici propisani unatrag godine dana od postavljanja dijagnoze. Svakom oboljelom je „dodijeljeno“ više kontrola – osoba koje ne boluju od IBD-a, a odgovarajuće su dobi, spola i mjesta stanovanja. Praćena je izloženost antibioticima izražen u broju izdanih antibiotika (engl. dispensations) za obje skupine (Tablica 1).

Tablica 1. Prethodna primjena antibiotika i IBD – bolesnici i kontrole.

Statističkom je analizom podataka dokazan statistički značajan omjer rizika (odds ratio, OR) > 1 za razvoj Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa u osoba izloženih antibioticima u odnosu na one koji nisu bili izloženi. OR je bio razmjeran broju propisanih antibiotika, uz nešto veće vrijednosti u skupini bolesnika s Chronovom bolesti. Daljnjom je analizom ustanovljeno kako je veći rizik kod izloženosti s antibioticima širokog spektra, a osobito se izdvajaju cefalosporini kao skupina antibiotika s najvišim OR (slikovni prikaz 1). Značajan OR nađen je i u slučaju usporedbe s braćom i sestrama, što dodatno pozicionira uporabu antibiotika kao nezavisni čimbenik rizika za razvoj IBD s obzirom očekivanu na sličnu genetičku pozadinu, izloženost okolišnim čimbenicima i dostupnost zdravstvene zaštite među braćom i sestrama.

Slikovni prikaz 1. Primjena antibiotika u bolesnika s IBD i općoj populaiji (kontrola).

Zaključak

Uzimajući u obzir dizajn studije, nije moguće govoriti o uzročno-posljedičnoj povezanosti, no dokazana je značajna povezanost kumulativne ekspozicije antibioticima u razdoblju od 10 godina koje prethode dijagnozi IBD-a (posebno širokog spektra djelovanja) i povišenog rizika za razvoj oba podtipa IBD-a: ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti. Ova povezanost je ostala značajna i kada je kao referentna kontrola korištena skupiona braće/sestara bolesnika. Ova studija još jednom ilustrira značajnost racionalnog propisivanja antimikrobnih lijekova.


Dr.Igor Rubinić, specijalizant kliničke farmakologije i toksikologije

Medicinski fakultet u Rijeci

KBC Rijeka


Literatura:

  1. Mohsen S, Dickinson JA, Somayaji R. Update on the adverse effects of antimicrobial therapies in community practice. Can Fam Physician. 2020 Sep;66(9):651-659. PMID: 32933978; PMCID: PMC7491661.

  2. Ramirez J, Guarner F, Bustos Fernandez L, Maruy A, Sdepanian VL, Cohen H. Antibiotics as Major Disruptors of Gut Microbiota. Front Cell Infect Microbiol. 2020 Nov 24;10:572912. doi: 10.3389/fcimb.2020.572912. PMID: 33330122; PMCID: PMC7732679.

  3. Miller SA, Wu RKS, Oremus M. The association between antibiotic use in infancy and childhood overweight or obesity: a systematic review and meta-analysis. Obes Rev. 2018 Nov;19(11):1463-1475. doi: 10.1111/obr.12717. Epub 2018 Jul 23. PMID: 30035851.

  4. Kesavelu D, Jog P. Current understanding of antibiotic-associated dysbiosis and approaches for its management. Ther Adv Infect Dis. 2023 Feb 24;10:20499361231154443. doi: 10.1177/20499361231154443. PMID: 36860273; PMCID: PMC9969474.

  5. Park SJ, Park YJ, Chang J, Choi S, Lee G, Son JS, Kim KH, Oh YH, Park SM. Association between antibiotics use and diabetes incidence in a nationally representative retrospective cohort among Koreans. Sci Rep. 2021 Nov 4;11(1):21681. doi: 10.1038/s41598-021-01125-5. PMID: 34737360; PMCID: PMC8568925.

  6. Nguyen LH, Örtqvist AK, Cao Y, Simon TG, Roelstraete B, Song M, Joshi AD, Staller K, Chan AT, Khalili H, Olén O, Ludvigsson JF. Antibiotic use and the development of inflammatory bowel disease: a national case-control study in Sweden. Lancet Gastroenterol Hepatol. 2020 Nov;5(11):986-995. doi: 10.1016/S2468-1253(20)30267-3. Epub 2020 Aug 17. PMID: 32818437; PMCID: PMC8034612.


94 views0 comments

Comments


bottom of page