Korištenje rendgenskih zraka, ultrazvučnih valova, prikaza kompjutorizirane tomografije, tehnika nuklearne medicine i magnetske rezonancije danas je u medicini postalo nezaobilazno. Iz tga je jasno da će i tijekom trudnoće, mnoge žene biti slučajno ili s indikacijom podvrgnute nekim od navedenih tehnika. Zabrinutost oko sigurnosti radioloških pretraga u trudnica i dojilja te sigurnosti za fetus često rezultira nepotrebnim izbjegavanjem korisnih dijagnostičkih. U trudnoći se osim izloženosti zračenju trudnice, pretpostavlja i izloženost zračenju fetusa. Valja odmah istaknuti da je uz većinu načina na koje trudnica može biti izložena zračenju poput dijagnostičkog medicinskog pregleda ili profesionalne razine, izloženost unutar propisanih ograničenja koja vjerojatno neće uzrokovati zdravstvene negativne učinke na plod.
Ljudski zametak i plod su osjetljivi na ionizirajuće zračenje pri dozama većima od 0,1 Gy (100 mGy), a ovisno o fetalnom razvoju, zdravstvene posljedice izloženosti javljaju se kod doza preko 0,5 Gy (500 mGy) i mogu biti teške i ozbiljne. Fetalna doza zračenja manja od 50 mGy ima zanemarivi rizik za pobačaj ili malformacije u usporedbi s drugim rizicima trudnoće. Fetalna doza manja od 100 mGy ne bi trebala biti razlogom za medicinski prekid trudnoće.
Tablica 1. Doze fetalne izloženosti kod najčešćih radioloških snimanja.
TIP SNIMANJA | FETALNE DOZE (mGY) |
Pregledi s vrlo niskom dozom (0,1 mGy) | |
Snimanja vratne kralježnice (AP i lateralno) | 0,001 |
CT glave i vrata | 0,001-0,01 |
Radiografija udova | 0,001 |
Mamografija | 0,001-0,01 |
Snimka prsnog koša | 0,0005-0,01 |
Pregledi s niskom do umjerenom dozom (0,1-10 mGy) | |
Snimka abdomena | 0,1-3,0 |
Snimka lumbalne kralježnice | 1,0-10 |
Intravenska pijelografija | 5 -10 |
CT | |
CT pluća ili CT plućna angiografija | 0,01-0,66 |
Nuklearna medicina | |
Nisko dozna perfuzijska scintigrafija | 0,1-0,5 |
Scintigrafija kostiju s tehnecijem | 4-5 |
Plućna digitalna subtrakcijska angiografija | 0,5 |
Pregledi s visokom dozom (10-50 mGy) | |
CT trbuha | 1,3-35 |
CT zdjelice | 10-50 |
PET-CT cijelog tijela | 10-50 |
Koja je izloženost zračenju kod pojedinih pretraga?
Ultrazvučni pregled (UZV) uključuje korištenje zvučnih valova i nije oblik ionizirajućeg zračenja. Kod pravilne primjene i s aparatima koji su pravilno konfigurirani, ultrazvuk ne predstavlja rizik za fetus ili trudnoću.
Kod magnetske rezonancije (MR) za generiranje slika koristi se magnetsko polje koje ne stvara ionizirajuće zračenje. Ne postoje mjere opreza niti kontraindikacije specifične za trudnoću.
Primjena kontrasta u MR- kontrastna sredstva na bazi gadolinija- preporuka je da primjena gadolinija treba biti ograničena na situacije u kojima korist jasno premašuje moguće rizike.
Rendgenska snimanja često se indiciraju tijekom trudnoće ili se dogode nenamjerno prije utvrđene trudnoće. Opće je prihvaćeno da snimanja koja ne uključuju izravnu izloženost fetusa ili abdomena ne dovode do pojave značajne izloženosti fetusa ionizirajućem zračenju jer su doze znatno ispod fetalne doze prirodnog pozadinskog zračenja tijekom trudnoće. Može se zaključiti da se snimanja zuba, pluća i kostiju smatraju sigurnima u trudnoći. Čak i višestruki dijagnostički rendgenski postupci rijetko rezultiraju većom izloženosti fetusa zračenju.
CT snimanje, bez i s kontrastom, se u slučaju jasne indikacije i nakon pažljive ocjene rizika i koristi, mora izvesti i u trudnica.
Trudnoća ne mora biti kontraindikacija za postupke nuklearne medicine, posebno one dijagnostičke postupke koji uključuju radionuklide s kratkim poluvremenom eliminacije i pod uvjetom da postoji jasna klinička indikacija, a da su do tada upotrebljene alternativne pretrage bez ionizirajućeg zračenja. U slučaju životne ugroženosti majke, radionuklidi se primjenjuju uz procjenu moguće apsorbirane doze i rizika za fetu
Stručne preporuke za provođenje radioloških pretraga u trudnoći
Odbor za opstetričku praksu Američkog koledža opstetričara i ginekologa pripravilo je 2019. sažete preporuke o radiološkim snimanjima tijekom trudnoće:
Ultrazvuk i magnetska rezonancija nisu povezani s rizikom od zračenja i tehnike su snimanja koje su prvi izbor u trudnica, ali ih treba razborito koristiti samo onda kada se očekuje da će njihova primjena dati odgovor na relevantno kliničko pitanje ili na drugi način pružiti medicinsku korist trudnici.
Uz nekoliko iznimaka, izloženost zračenju kod konvencionalnog snimanja, CT-a ili tehnika snimanja nuklearnom medicinom je u dozi puno nižoj od izloženosti koja se povezuje s oštećenjem fetusa. Ako su te tehnike potrebne u dijagnostičkom postupku, ne smiju se trudnici uskratiti!
Primjena gadolinijeva kontrasta kod MR snimanja treba se ograničiti. Može se koristiti kao kontrastno sredstvo samo ako značajno poboljšava dijagnostičku izvedbu ili se očekuje da će se kvalitetnijom snimkom poboljšati fetalni ili majčini ishod.
Zaključak:
Radiološke tehnike snimanja su široko prisutne u medicini pa su moguće indicirane i tijekom trudnoće. Iako se kod određenih tehnika koristi ionizirajuće zračenje, uobičajeno je fetalna doza ispod one koja može uzrokovati kongenitalne malformacije, pobačaj ili prekid trudnoće. Unatoč tomu, u trudnica se ovisno o kliničkom stanju i dijagnostičkim potrebama u prvoj liniji preporučuju utrazvučni pregledi i pregled magnetskom rezonancijom. No, u jasnim indikacijama, ne smije se odbiti izvesti i metode s ionizirajućim zračenjem.
Literatura:
ACOG. Guidelines for Diagnostic Imaging During Pregnancy and Lactation. Dostupno na: https://www.acog.org/clinical/clinical-guidance/committee-opinion/articles/2017/10/guidelines-for-diagnostic-imaging-during-pregnancy-and-lactation Pristupljeno 25.4.2024.
Lowe S. Diagnostic imaging in pregnancy: Making informed decisions. Obstet Med. 2019 Sep;12(3):116-122. doi: 10.1177/1753495X19838658. Epub 2019 Apr 11. PMID: 31523267; PMCID: PMC6734637.
Kruskal JB. Diagnostic imaging in pregnant and lactating patients. UpToDate. Pristupljeno 29.4.2024.
Comments