Search

Loratadin kao uzrok produljenja QTc intervala

Kod pregleda elektrokardiograma (EKG) važno je obratiti pažnju na QT interval budući da njegovo produljenje može povećati rizik za fatalnu ventrikularnu aritmiju poznatu kao torsades de pointes. Mnogi čimbenici mogu uzrokovati produljenje QT, a može biti i posljedica uzimanja lijekova (nuspojava). Na EKG nalazu je QT interval od početka QRS kompleksa do kraja T vala i predstavlja razdoblje od početka depolarizacije do kompletne repolarizaciju klijetki. Uobičajeno se primjenjuje vrijednost korigiranog QT intervala prema frekvenciji srca – QTc.

Lijekovi uz koje se najčešće opisuje ova nuspojava su: triciklički antidepresivi, inhibitori ponovne pohrane serotonina, tipični i atipični antipsihotici, antiaritmici razreda Ia i III, neki antimikrobni lijekovi (makrolidi, kinoloni, antifungici iz skupine azola i antimalarici), antihistaminici posebno prve generacije i antiemetici.

Antihistaminici su osnovni lijekovi u liječenju alergijskih bolesti, no koriste se i u nekim drugim indikacijama kada se blokada histaminskih H1 receptora smatra poboljnom. Tri su generacije antihistaminika: prva generacija danas se manje koristi zbog svog sedativnog učinka i ograničenja u doziranju zbog o dozi ovisne mogućnosti produljenja QTc interavala. Druga i treća generacije nema izraženo sedativno djelovanje a rizik produljenja QTc intervala smatra se izuzetno niskim. No, dva blokatora H1 receptora 2. generacije, astemizol i terfenadin, su upravo zbog kardiotoksičnosti (blokada kalijevih kanala uz produljenje QTc intervala s razvojem malignih aritmija) povučeni s tržišta 1990-tih godina.

Uz antihistaminike 3. generacije nema izvješća o produljenju QTc intervala, no uz cetirizin i loratadin nalaze se pojedinačna izvješća o malignim aritmijama uslijed produljenja QTc intervala no uz opisane interakcije s lijekovima koji blokiraju njihov metabolizam.

S obzirom na dostupnost i široko propisivanje antihistaminika potrebno je znati za mogućnost ove nuspojave, posebno ako se propisuju u većim dozama od uobičajene dnevne doze te u bolesnika s čimbenicima rizika za produljenje QTc intervala, kao što su poremećaj elektrolita (hipokalijemija, hipokalcijemija, hipomagnezijemija), bradikardija, atrioventrikularni i sinuatrijski blokovi, organska bolest srca, oštećena funkcija jetre, subarahnoidalno krvarenje, malnutricija, HIV, genetska predispozicija, uzimanje određenih lijekova i interakcije lijekova.

Loratadin je zbog svoje dobre podnošljivosti jedan od najpopularnijih i najčešće propisivanih antihistaminika, koji je dostupan i u bezreceptnom režimu.

Dr. Maja Ilijanić Samošćanec iz OB Karlovac napisala je prikaz slučaja bolesnice u koje je zabilježeno produljenje QTc intervala uz primjenu loratadina za sljedeći broj Pharmaca koji će biti dostupan u veljači i na mrežnoj stranici Pharmaca za pretplatnike.

Čitajte više u Pharmaca 1-2021!




44 views1 comment