Search

Primjena statina u starijih osoba: PRO ET CONTRA



Statini imaju neupitnu ulogu u liječenju i prevenciji srčanožilnih bolesti, ali često se postavlja pitanje primjenjivosti ove tvrdnje na bolesnike starije životne dobi čiji udio u populaciji konstantno raste.

Kod uvođenja statina potrebno je voditi računa kako farmakodinamičke i farmakokinetičke promjene uzrokovane starenjem mogu povećati rizik od nuspojava statina (neke meta-analize i sustavni pregledi zaključuju kako su statini sigurni u starijih osoba, uz samo nešto veći rizik od rabdomiolize u odnosu na opću populaciju), a također treba voditi računa o mogućim interakcijama lijekova, komorbiditetima koji utječu na očekivano trajanje života i očekivanom pridržavanju terapije. Također je nužno uzeti u obzir heterogenost populacije osoba starije životne dobi, u pogledu same kronološke dobi, bioloških promjena uzrokovanih starenjem, komorbiditeta te razloga za uvođenjem statina (primarna ili sekundarna prevencija). Vezano uz primjenu statina u sekundarnoj prevenciji, postoji usuglašenost prema mnogim međunarodnim smjernicama i relevantnim člancima iz literature kako je ovdje primjena statina indicirana neovisno o dobi.

Iako se za primarnu prevenciju podržava individualni pristup prilagođen pojedinom bolesniku i njegovim kardiovaskularnim (KV) rizicima, mnoge međunarodne smjernice preporučuju kod povećanog KV rizika uvođenje statina u bolesnika u dobi do 75 godina. Kronološka dob preko 75 godine ne smatra se preprekom za uvođenjem statina u primarnoj prevenciji, ali je potrebno uzeti u obzir komorbiditete, klinički status bolesnika, očekivano trajanje života i očekivanu adherenciju prema terapiji. Ovakav stav za primarnu prevenciju u bolesnika iznad 75 godina podržavaju i recentne meta-analize randomiziranih studija koje potvrđuju korist od statina u ovoj podskupini bolesnika. Britanske smjernice kao granicu za uvođenje statina u primarnoj prevenciji uz visok KV rizik imaju dob od 84 godine, ali se ne isključuje niti uvođenje statina u ovoj indikaciji u bolesnika iznad 85 godina koji nemaju kontraindikaciju za uvođenjem ovih lijekova. Općeniti je stav kako sama kronološka dob ne predstavlja prepreku za uvođenjem statina jer se osobe iste dobi mogu značajno razlikovati po pitanju zdravlja i vitalnosti. Također, treba uvažavati želje bolesnika jer je bolesnicima često bitnija kvaliteta života od dugovječnosti.

U skladu s navedenim, potrebno je i revidirati smjernice Liste lijekova HZZO-a za primjenu statina u primarnoj prevenciji.

Pitanje koje si kliničar treba postaviti prilikom odlučivanja o primjeni statina je, hoće li očekivano vrijeme do postizanja koristi od liječenja statinom biti dulje od očekivanog vremena do postizanja štete ili od očekivanog životnoga vijeka bolesnika.


Više o ovoj temi pročitajte u sljedećem broju Pharmaca u članku autora Suzane Mimice i Zvonimira Čagalja.

#statini #nuspojave #stariji #dob #starijadob #farmakoterapija #kliničkafarmakologija #racionalnafarmakoterapija #medicinatemeljenanadokazima #hzzo #listalijekovahzzo

104 views0 comments