U različitim medijima u vrijeme prehlada i gripe, a osobito u posljednje vrijeme zbog pandemije COVID-19, bolesti kod koje nema još u potpunosti pouzdanog liječenja, a tijek bolesti i ishod je neizvjestan, nailazimo na brojne reklame, mišljenja i preporuke o pripravcima kojima se može “ojačati” imunost. Nerijetko se nude i prodaju gotovo čudotvorni pripravci koji nude značajne prednosti u borbi čak i protiv COVID-19.
Kada takva neobjektivna informacija dolazi još i od medicinskih djelatnika, jasno je da “padne na plodno tlo” ljudskih zabluda, vjerovanja i želja. Naime ideja o mogućnosti jačanja prirođene imunosti kako bismo bili rjeđe bolesni je iznimno atraktivna i dugo se pojavljuje u literaturi, odnosno u medijima. I dok brojni neznanstveni ili “kvazi” znanstveni časopisi i mediji (osobito internetske stranice) tvrde i propagiraju sam koncept jačanja imunosti, znanstvenici uporno opovrgavaju navedene tvrdnje i dokazuju kako je zamisao pojačanja imunosti netočna.
Dakle, je li uzimanje (kupovanje?) vitamina, minerala, probiotika ili određene hrane vrijedno novca koji se za to troši? Jesu li u pravu pobornici “jačanja” imunosti?
Sama ideja da je imnosni sustav nešto na što možemo lako utjecati izaziva prilično sumnji, osobito kada se pokuša objasniti i razumjeti kako imunosni sustav funkcionira i koliko je zapravo kompliciran. Naime, poznato je stotinu različitih stanica i tvari koje u imunosnom sustavu imaju, sada već jasno definirane i opisane funkcije pa je teško pretpostaviti kako utjecati na njih i mijenjati im funkciju. Stoga bi bilo bitno svakoga tko tvrdi da ima proizvod koji “pojačava” imunost, pitati na koji se dio imunosnog sustava referira, na koji način pripravka djeluje i najvažnije koji su dokazi za to? Naime, jasne, čvrste i kvalitetne znanstvene dokaze nije lako pronaći, jer ih nema!!
Najveći dio zabluda o “pojačivačima” imunosnog sustava odnosi se na vitamine i minerale. Da, ljudski organizam za funkcionalni, uravnoteženi imunosni sustav kao i niz fizioloških funkcija treba vitamine i minerale. Dakle, onima koji imaju manjak vitamina C ili D, vjerojatno bi trebala ili bila korisna nadoknada navedenih vitamina, ali treba istaći da se oni nalaze u dostatnim količinama u većini hrane koju unosimo, osobito kod zdrave prehrane pa je malo vjerojatno da ćemo kod takve prehrane razviti hipovitaminozu ili avitaminozu. A dokaza da ćemo povećanjem unosa vitamina i posljedično daljnjim povećanjem njihove razine u organizmu postići učinkovitiji imunosni odgovor na bolesti, nema! Isto se odnosi i na minerale kojima se pripisuju brojni učinci, oosbito oni na imunosni sustav (selen, cink, bakar, željwzo, magnezij).
Vrlo slično je i s brojnim biljnim pripravcima koji se uvelike reklamiraju kao tvari koje “pojačavaju ili povećavaju” imunost! Nema dokaza da ehinaceja, beta karoten, zeleni čaj, bioflavonoidi, češnjak (da nabrojimo samo one najčešće prodavane) mogu poboljšati funkcioniranje imunosnog sustava. Jasni dokazi ne postoje ili su dokazi manjkave kvalitete iz malog broja studija od kojih su mnoge od njih kritizirane zbog lošeg dizajna i provođenja te ne pružaju čvrste dokaze. Čak i kad bi studije utvrdile da bi neke od biljnih priravaka mogle na neki način utjecati na imunosni sustav, pitanje poboljšava li doista takav utjecaj sposobnost da se organizam “bori” protiv bolesti. Ono što je potrebno je provođenje dobrih i kvalitetnih pokusa kojima bi se ispitalo može li neki terapijski postupak uistinu prevenirati infekciju Ili učinkovito smanjiti razavoj ozbiljnijeg oblika bolesti.
Što je s probioticima? To pitanje je vrlo često u našem svakodnevnom radu, osobito u Ambulanti za farmakoterapiju?
Probiotici se i inače vrlo intenzivno reklamiraju za primjenu kod svake antibiotske terapije, no znanstvena literatura vrlo oprezno navodi kako bi antibiotici “mogli biti “ korisni u prevenci razvoja proljeva vezanih uz antibiotsku terapiju. No, svakako se ne može navoditi da probiotici poboljšavaju imunosnu funkciju organizma jer o tome nema znanstvenih dokaza. “Dobre bakterije” koje probiotici sadrže, mogu pomoći probavi, mogu smanjiti simptome proljeva, održavati remisiju kod ulceroznog kolitisa ili olakšati simptome iritabilnog kolona (bol u želucu, nadimanje, proljev, konstipacija). Probiotici se ispituju i u drugim stanjima (prevencija I liječenje gljivičnih infekcija, urinarnih i vaginalnih infekcija, intolerancije laktoze, ekcema), ali o tome nema mnogo saznanja. No, i na probiotike se mogu javiti nuspojave pa treba i na to misliti. Probiotici naime mogu biti okidač alergijskih reakcija, kao i izazvati sve simptome za koje smo ih i preporučili (bol u želucu, nadimanje, proljev) osobito na početku primjene. Prema radovima, rizik za nuspojave je veći u inače imunosnim bolestima ili drugim ozbiljnim kliničkim stanjima (nakon operacija). Zanimljivo je da su probiotici uglavnom registrirani kao dijetalni pripravci što omogućuje proizvođačima stavljanje na tržište bez dokaza o djelovanju ili sigurnosti. Jasnih preporuka o primjeni za sada nema.
I na kraju važno je istaknuti kako bi bilo daleko važnije umjesto “jačanja” imunosti, inzistirati na “održavanju” ravnoteže imunosnog sustava jer zdravi imunosni sustav je onaj koji je u ravnoteži. Neaktivni (manjkavi) imunosni sustav sigurno predstavlja poteškoće u liječenju nekih bolesti, ali “preaktivni” sustav može, u ekstremnim uvjetima, dovesti do autoimunosnih bolesti. U svakom slučaju, pretjerano aktivni imunosni sustav može biti odgovoran i za upale i oštećenja koja mogu završiti i smrtnim ishodom.
Treba li dakle, pokušati s “jačanjem” imunosnog sustava?
Vjerojatno je, umjesto razmišljanja i pokušaja pojačanja imunosti, bolje nastojati održavati ravnotežu i zdravlje cijelog organizma pa tako i imunosnog sustava. Stoga ponovimo još jednom, vitamini i minerali, osim u specifičnom manjku, ne mogu donijeti posebnu korist, ali zdrava i balansirana prehrana uz fizičku aktivnost (vježbanje) mogu održavati urednu funkcionalnost organizma pa tako i imunosnog sustava.
I na kraju kako možemo doista pomoći našem imunosnom sustavu, zapravo vlastitom zdravlju?
Nekoliko uputa ili savjeta se u racionalnoj literaturi posebno naglašavaju:
Ne pušiti
Prehrana bogata voćem i povrćem
Vježbanje, barem 150 minuta na tjedan bar umjerene fizičke aktivnosti
Održavanje zdrave (primjerene) tjelesne težine!Umjerena konzumacija alkohola
Dovoljno spavanja
Prevencija infekcija (pranje ruku, adekvatna termička obrada hrane).
ZAKLJUČNO: 1. Snažniji imunosni sustav nije uvijek bolji.
2. Ne želimo “pojačati” svoju imunosni sustav, želimo da bude uravnotežen!!
