Zdravstveni rizici intranazalne primjene energetskih prašaka

Energetski napitci već su godinama u središtu stručnih rasprava zbog mogućih štetnih učinaka na zdravlje, osobito u djece i adolescenata, iako se u svakodnevici mladih često doživljavaju kao bezazlen „brzi boost“ koncentracije i budnosti za učenje, izlaske ili savladavanje umora. Tržište se, međutim, mijenja. Uz klasična energetska pića pojavili su se i praškasti pripravci namijenjeni nazalnoj primjeni (ušmrkavanju), koji obećavaju još brži i snažniji učinak.

Slični proizvodi su dostupni i na hrvatskom tržištu te se široko promoviraju, osobito mladima, na društvenim mrežama. Iako sadrži tvari koje su poznate iz energetskih pića, način primjene bitno mijenja njihov sigurnosni profil. Ovi produkti sadrže uobičajeno kofein, taurin, i dodatne tvari. Sve navedene tvari pojedinačno su legalne za uporabu u Republici Hrvatskoj, a slični sastojci, osobito kofein i taurin, nalaze se i u mnogim energetskim pićima. Važno je napomenuti da intranazalna primjena ovih produkata donosi nepredvidivu apsorpciju, veći rizik nuspojava i otvara nova, nedovoljno istražena javnozdravstvena pitanja. Zbog ovih zabrinutosti je sličan proizvod 2024.godine zabranjen u Francuskoj (produkt Sniffy).

Što znamo o učincima energetskih napitaka?

Klasični energetski napitci u pravilu sadrže visoke koncentracije kofeina i taurina, uz dodatak drugih tvari. Brojna istraživanja pokazuju da njihova prekomjerna konzumacija, osobito u mlađoj dobi, povećava rizik od kardiovaskularnih i neuroloških nuspojava, uključujući aritmije, povišen krvni tlak, agitaciju, anksioznost i, u rijetkim slučajevima, iznenadnu srčanu smrt.

Za zdrave odrasle osobe kao gornja granica unosa kofeina često se navodi 400 mg dnevno, dok se za adolescente preporučuje znatno niža doza, oko 3 mg po kilogramu tjelesne mase (što u praksi iznosi približno 100 mg dnevno). Veći povremeni unosi, osobito iz energetskih proizvoda, povećavaju rizik nuspojava poput palpitacija i produljenja QTc-intervala, što nosi dodatni rizik za aritmije. Zbog toga mnoge stručne organizacije preporučuju ograničavanje ili izbjegavanje energetskih napitaka u djece i adolescenata.

Problem nije samo „što“ se uzima, nego „kako“ se uzima

Intranazalna primjena zaobilazi tzv. učinak prvog prolaska tvari kroz jetru i omogućuje brži početak djelovanja, ali uz znatno varijabilniju i nepredvidiviju apsorpciju. Nosna sluznica izrazito je prokrvljena, pa tvari mogu brzo i neujednačeno ući u krvotok, čime se povećava rizik akutne toksičnosti.

Istodobno, ne treba zanemariti lokalne nuspojave. Intranazalna primjena praškastih pripravaka često uzrokuje suhoću, pečenje, žarenje, iritaciju sluznice i krvarenje iz nosa, a pri ponavljanoj uporabi može dovesti i do oštećenja sluznice i nosnog septuma. Stručna društva upozoravaju da su takve nuspojave česte kod intranazalnih pripravaka, a njihova jačina ovisi o sastavu proizvoda i pomoćnim tvarima.

Važno je naglasiti da sigurnost intranazalne primjene kofeina, taurina i drugih dodataka u ovakvim proizvodima nije sustavno ispitana. Većina dostupnih podataka odnosi se na oralnu primjenu, što znači da stvarni rizici u slučaju „ušmrkavanja“ ostaju nedovoljno poznati.

Dugoročne posljedice uporabe ovakvih proizvoda također se ne mogu sa sigurnošću predvidjeti, ali poznate su dugoročne posljedice kronične stimulacije kofeinom: poremećaji spavanja, povećana anksioznost, razvoj ovisničkih obrazaca te mogući kardiovaskularni učinci, uključujući povišen krvni tlak i aritmije. Kronična intranazalna primjena može dodatno oštetiti nosnu sluznicu i povećati sklonost infekcijama.

Kofein i taurin: poznata kombinacija s novim rizicima

Kofein je najčešće korišteni psihostimulans u svijetu. Djeluje kao stimulans središnjeg živčanog sustava, povećava budnost i smanjuje osjećaj umora, ali može uzrokovati i nuspojave poput tjeskobe, nesanice, tahikardije i glavobolje, osobito pri većim dozama ili brzoj apsorpciji.

Taurin se često dodaje uz kofein, no eksperimentalni podaci upućuju na to da njihova kombinacija može povećati kardiovaskularni rizik skraćivanjem repolarizacije miokarda i refraktornog razdoblja, čime se oovećava rizik za nastanak ventrikularnih aritmija, osobito u osjetljivih osoba ili pri višim dozama.

Ostali dodaci koji se mogu naći u sličnim proizvodima (niacin, L-teanin, mentol, beta-alanin, zaslađivači) nemaju jasan i dokazan sigurnosni profil za intranazalnu primjenu. Moguća je lokalna iritacija, a dugoročni učinci takve primjene nisu poznati.

Problem proizvoljnog doziranja

Kod ovih proizvoda se ne može odrediti kolike su točne količine pojedinih tvari u jednom „doziranju“, niti postoji standardizirana pojedinačna doza. Količina koja se konzumira u praksi može biti proizvoljna, što značajno povećava rizik od predoziranja.

Energetski prašci za intranazalnu primjenu i rizik razvoja ovisničkog ponašanja

Zbog stimulativnog djelovanja i mogućnosti izazivanja subjektivnog osjećaja euforije, postoji i realna opasnost razvoja obrazaca ovisničkog ponašanja. Poseban javnozdravstveni problem predstavlja i simbolika samog čina ušmrkavanja bijelog praha, koji vizualno i ritualno podsjeća na ilegalne droge. Upravo je taj aspekt, uz izostanak sigurnosnih podataka, bio jedan od glavnih razloga zabrane sličnog produkta u Francuskoj. Iako ovi proizvodi, naravno, nisu narkotici, njihova sličnost s kokainom može neizravno banalizirati i normalizirati takva rizična ponašanja, osobito među mladima. S obzirom na porast konzumacije kokaina u nekim europskim zemljama, osobito među mladima, širenje proizvoda koji se primjenjuju intranazalno za „energetski boost“ predstavlja dodatni razlog za zabrinutost.

Zaključak

Iako se može činiti da je jednokratna intranazalna uporaba energetskog praška manje štetna od limenke energetskog pića, način primjene koji omogućuje brzu i ponavljanu uporabu iz istog pakiranja čini ih rizičnima. Rizici nisu vezani samo uz sastav, nego i uz put primjene, nepredvidivu apsorpciju i izostanak jasnih sigurnosnih podataka.

S obzirom na sve navedeno, opravdane su strože regulatorne mjere, pojačan nadzor tržišta i sustavno zdravstveno prosvjećivanje, osobito djece i adolescenata. Nužno je pokrenuti znanstvenu i stručnu raspravu koja će poslužiti kao temelj za javnozdravstvene politike i regulatorne odluke o prodaji energetskih prašaka za intranazalnu primjenu.

Više o ovoj temi pročitajte u narednim brojevima Pharmaca.

Literatura:

1. Dobrek L. The Review on Adverse Effects of Energy Drinks and Their Potential Drug Interactions. Nutrients. 2025 Jul 25;17(15):2435. doi: 10.3390/nu17152435.

2. Teijeiro A, Mourino N, García G, Candal-Pedreira C, Rey-Brandariz J, Guerra-Tort C, i sur. Prevalence and characterisation of energy drink consumption in Europe: a systematic review. Public Health Nutr. 2025 Jun 3;28(1):e119. doi: 10.1017/S1368980025100463.

3. Ellermann C, Hakenes T, Wolfes J, Wegner FK, Willy K, Leitz P, i sur. Cardiovascular risk of energy drinks: Caffeine and taurine facilitate ventricular arrhythmias in a sensitive whole-heart model. J Cardiovasc Electrophysiol. 2022 Jun;33(6):1290-1297. doi: 10.1111/jce.15458.

4. Verster JC, Koenig J. Caffeine intake and its sources: A review of national representative studies. Crit Rev Food Sci Nutr. 2018 May 24;58(8):1250-1259. doi: 10.1080/10408398.2016.1247252.

5. Maciejewska K, Duch K, Giza M, Nas A. Multi-ingredient energy dietary supplement with a small amount of caffeine modulates central and autonomic nervous system after a single use. Neuroscience. 2025 Aug 6;580:194-208. doi: 10.1016/j.neuroscience.2025.06.049.

6. Pourchez, Jérémie et al. The recent explosion in snortable energy powder consumption. The Lancet Respiratory Medicine 2024;12 (8):e47.

7. LeMonde. Sniffy: The controversial white energizing powder banned by the French government. Dostupno na: https://www.lemonde.fr/en/les-decodeurs/article/2024/07/26/understanding-the-controversy-around-sniffy-the-energizing-white-powder-with-a-cocaine-like-appearance-banned-by-the-state_6699266_8.html Pristupljeno 4.2.2026.