Perioperacijska profilaksa- zašto su beta-laktamski antibiotici najbolji odabir?

Infekcije kirurškog mjesta (engl. Surgical Site Infection, SSI) predstavljaju jednu od najčešćih komplikacija nakon kirurških zahvata, doprinoseći morbiditetu i mortalitetu pacijenata, produženim razdobljima hospitalizacije i značajnim troškovima zdravstvene skrbi. Upravo stoga, standardna praksa uključuje perioperacijsku antimikrobnu profilaksu kojom se najboljim izborom lijeka/antibiotika, dozom i vremenom primjene prije zahvata smanjuje rizik nastanka SSI.

Podsjetimo da su β-laktamski antibiotici (BLA), posebno cefazolin i cefuroksim, antimikrobni lijekovi prve linije za perioperacijsku antimikrobnu profilaksu kod većine kirurških zahvata zbog svog širokog antimikrobnog spektra, baktericidne aktivnosti, poluživota i povoljnog sigurnosnog profila. Ipak postoje određene indikacije koje zahtijevaju primjenu drugih antimikrobnih lijekova s drugim mehanizmima djelovanja primjerice kod bolesnika s alergijskim reakcijama (dokumentiranim ili samo u anamnezi) na β-laktame ili kada je to propisano specifičnim smjernicama pojedinih zdravstvenih ustanova. Usporedna učinkovitost i β-laktamskih i ne-β-laktamskih (NBLA) antibiotika u prijeoperacijskoj antimikrobnoj profilaksi i sprječavanju nastanka SSI nije u potpunosti utvrđena, a dostupne studije sugeriraju da primjena NBLA-a može biti povezana s povišenim stopama SSI-a.

S obzirom na to da primjena BLA učinkovito smanjuje vjerojatnost od nastanka SSI, oni se i dalje preporučuju u perioperacijskoj profilaksi kad god je to moguće. Nažalost, i dalje je najčešći razlog primjene ne-β-laktamske alternative anamneza alergije na β-laktamske antibiotike (najčešće penicilin), pa je zbog važnosti njihove primjene upravo u ovoj indikaciji, nužno jasno potvrditi ili isključiti alergiju.

Recentni rezultati retrospektivne multicentrične kohortne studije objavljeni su u časopisu JAMA Netw Open utvrdila je značajnu razliku u učestalosti SSI među profilaktičkim skupinama: skupina na BLA -primijenjeni cefazolin ili cefuroksim, nasuprot skupini na NBLA-primijenjeni klindamicin, ciprofloksacin ili vankomicin. Skupina s ne-β-laktamskom profilaksom dosljedno je imala veće stope površinskih incizijskih infekcija (2,9% u odnosu na 1,0%; P < 0,001), dubokih incizijskih infekcija (1,0% u odnosu na 0,4%; P < 0,001) i infekcija organa i prostora (2,3% u odnosu na 1,3%; P < 0,001). Razlike u stopama infekcije kirurške rane značajno su se razlikovale i prema primijenjenom antibiotiku i iznosile: 2,7% za cefazolin i 2,8% za cefuroksim u odnosu na 8,0% za ciprofloksacin, 4,1% za vankomicin i 5,6% za klindamicin (P < 0,001).

I u ovoj studiji je potvrđeno da je najčešći razlog za nepropisivanje BLA anamnestički podatak o alergijskoj reakciji na BLA, što je u skladu s prethodno objavljenim podacima koji su utvrdili 50% veću vjerojatnost SSI kod pacijenata s alergijom na penicilin koji su primali alternativnu profilaksu. Upravo je alergija na penicilin u anamnezi najčešća indikacija za primjenu ne-β-laktamske profilakse. Kako je već više puta pokazano da alergije na penicilin često nisu potvrđene, a križna preosjetljivost penicilina s cefalosporinima je rijetka, učinjene su brojne studije koje su pokazale da prijeoperacijsko testiranje preosjetljivosti na β-laktame učinkovito smanjuje propisivanje ne-β-laktamskih lijekova. Stoga rezultati ovih studija motiviraju preoperacijsko testiranje u slučaju neizvjesne alergije na penicilin.

Zaključak:

Noviji rezultati velike kohortne studije utvrdili su da je primjena ne-β-laktamske prijeoperacijske antibiotske profilkase bila povezana s 1,8 puta većom vjerojatnošću za razvoj infekcije kirurške rane u usporedbi s β-laktamskom profilaksom. Uz to valja naglasiti da primjena ne-β-laktamskih antibiotika u perioperacijskoj profilkasi ima i druge negativne učinke kao što su veći rizik za razvoj rezistencije te infekcija s Clostridioides difficile (posebno uz primjenu klindamicina). S obzirom na to da se u velikoj većini primjena ne-β-laktamskih antibiotika temelji na nejasnim anamnestičkim podacima o alergiji na β-laktamske antiiotike, bilo bi nužno prije elektivnog kirurškog zahvata razjasniti radi li se doista o alergiji ili ne.

Ovim člankom želimo podsjetiti na te važne činjenice. Više pročitajte u sljedećem broju Pharmaca.

Članak napisala: Ksenija Makar- Aušperger

Literatura:

1.      Bratzler  DW, Dellinger  EP, Olsen  KM,  et al; American Society of Health-System Pharmacists (ASHP); Infectious Diseases Society of America (IDSA); Surgical Infection Society (SIS); Society for Healthcare Epidemiology of America (SHEA).  Clinical practice guidelines for antimicrobial prophylaxis in surgery.   Surg Infect (Larchmt). 2013;14(1):73-156. doi:10.1089/sur.2013.9999PubMed 

2.      Blumenthal  KG, Ryan  EE, Li  Y, Lee  H, Kuhlen  JL, Shenoy  ES.  The impact of a reported penicillin allergy on surgical site infection risk.   Clin Infect Dis. 2018;66(3):329-336. doi:10.1093/cid/cix794PubMed

3.       Larglader S, Berthod S, Widmer A, Troillet N, Jackson H, Perdrie C, i sur. β-Lactam vs Non–β-Lactam Antimicrobial Prophylaxis and Surgical Site Infection JAMA Netw Open Published . Online: October 31, 20252025;8;(10):e2540809.doi:10.1001/jamanetworkopen.2025.40809

4.      Sousa-Pinto  B, Blumenthal  KG, Courtney  L, Mancini  CM, Jeffres  MN.  Assessment of the frequency of dual allergy to penicillins and cefazolin: a systematic review and meta-analysis.   JAMA Surg. 2021;156(4):e210021. doi:10.1001/jamasurg.2021.0021ArticlePubMed 

5.      Reilly  CA, Backer  G, Basta  D, Riblet  NBV, Hofley  PM, Gallagher  MC.  The effect of preoperative penicillin allergy testing on perioperative non-beta-lactam antibiotic use: a systematic review and meta-analysis.   Allergy Asthma Proc. 2018;39(6):420-429. doi:10.2500/aap.2018.39.4178PubMed