Search

Acetilsalicilna kiselina: donose li nove smjernice uistinu nešto novo?


Kad se na brojnim mrežnim stranicama pojavi prilično bombastičan naslov koji navodi kako su "stručnjaci konačno presudili dobro poznatom lijeku" klinička farmakologija mora dati komentar.

Lijek kojem se "presudilo" je acetilsalicilna kiselina (ASK), a vijest je objavljena na temelju nacrta preporuka američke radne skupine za prevenciju (USPSTF, od engl. US Preventive Service Task Force) objavljenog 12.10.2021. (1).


No postavlja se pitanje, ima li što novo u navedenoj senzacionalističkoj medijskoj objavi od 13.10.2021.? U izjavi se podsjeća kako su bolesti srca i moždani udar i dalje vodeći uzrok smrti u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) na koje se odnosi trećina smrtnih ishoda. Iako nemamo potpune podatke, i u nas su srčanožilne bolesti (kardiovaskularne, KV) jedan od najčešćih uzroka smrti pa je prevencija KV događaja važan aspekt poboljšanja zdravstvenog stanja populacije (2).

Pojasnimo ukratko korist i rizike trajne svakodnevn primjene ASK. Acetilsalicilna kiselina u malim dozama (75 mg do 100 mg na dan) ima jasno dokazano antitrombocitno djelovanje zbog inhibicije trombocitne ciklooksigenaze-1 što smanjuje stvaranje tromboksana A2. Antitrombocitni učinak donosi značajnu korist u bolesnika s već preboljelim moždanim ili srčanim udarom, odnosno u bolesnika s povećanim rizikom od KV bolesti (sekundarna prevencija) (3). Dugi niz godina, međutim, acetilsalicilna kiselina se u kliničkoj praksi preporučivala i u bolesnika u primarnoj prevenciji kako bi se unaprijed prevenirao razvoj KV bolesti.

Učinak ASK se također ispitivao u još jednoj važnoj indikaciji - prevenciji različitih tipova raka, osobito kolorektalnog, raka želuca, raka dojke, prostate i pluća. U analizi šest pokusa s dnevnim unosom malih doza ASK u primarnoj prevenciji utvrđeno je približno smanjenje ukupne učestalosti raka za 20% nakon 3-5 godina od početka terapije i 30 % redukcije nakon 5 godina praćenja (4). Najuvjerljiviji su bili pokazatelji učinka u prevenciji kolorektalnog raka zbog čega je već navedena USPSTF, 2016. godine, izdala preporuku da će rutinska primjena niskih doza ASK za primarnu prevenciju KV bolesti vjerojatno donijeti i značajne koristi u pogledu prevencije kolorektalnog raka. Ali kako se u nekim radovima primjena povezivala s povećanim rizikom od raka pluća i prostate, svaka primjena nalaže pažljiv nadzor bolesnika, a primjena općenito zahtijeva provođenje novih kliničkih ispitivanja (5).


Osim o koristi primjene treba se prisjetiti i najčešćih nuspojava ASK. Najveći rizik svakodnevne primjene je krvarenje, posebice iz želuca i crijeva. Takva krvarenja su rijetko fatalna, ali mogu dovesti do ozbiljnih bolesti i hospitalizacije. Rizik je povećan u bolesnika koji imaju anamnezu krvarenja iz probavnog trakta ili imaju u terapiji druge lijekove koji povećavaju rizik od krvarenja (nesteroidni antireumatici, drugi antitrombocitni lijekovi, oralni antikoagulansi).

Stoga je uvijek, uostalom kao i kod svih lijekova, uz ASK bilo važno ocijeniti korist primjene u odnosu na rizik i nuspojave. Korist primjene u sekundarnoj prevenciji je u svih bolesnika veća od mogućih nuspojava pa je sekundarna prevencija priznata indikacija za primjenu ASK i nalazi se u svim svjetskim smjernicama stručnih društava. Novi nacrt preporuka USPSTF to nije promijenio.

No u novim preporukama sada jasno stoji da se ASK ne primjenjuje više u primarnoj prevenciji u starijih od 60 godina dok se u dobnoj skupini bolesnika od 40 – 59 godina s povišenim KV rizikom savjetuje s kliničarom o početku primjene ASK. Jasno, ukoliko su bolesnici bilo koje dobi na ASK iz razloga sekundarne prevencije, onda je primjena neupitna i opravdana.

Valja upozoriti da se i do sada korist ASK u primarnoj prevenciji kao i u sprječavanju razvoja raka nije jasno utvrdila, donosno dokazi o rizuiku primjene nadilazili su korist pa se već 2019. godine u smjernicama američkih stručnih društava (American College of Cardiology, American Heart Association) jasno navodi da se niske doze ASK ne preporučuju i ne bi se smjele primjenjivati rutinski u primarnoj prevenciji u starijih od 70 godina, odnosno da se ne preporučuje rutinska primjena starijima bilo koje dobi ukoliko postoji rizik od krvarenja.

Iz svega navedenoga se može zaključiti da se već dulje vrijeme preporučuje pažljiva individualna ocjena koristi i rizika primjene ASK pričem liječnici uzimaju u obzir dob bolesnika, rizik za bolest srca, rizik za krvarenje. Razlika novih preporuka i poznatih smjernica je u dobi bolesnika na koje se odnosi te se danas primarna prevencija ne preporučuje u starijih od 60 godina.

Acetilsalicilna kiselina je i dalje vrlo koristan lijek i ne smije se dovoditi u nedoumicu bolesnike o njenoj učinkovitosti.

LITERATURA:

  1. www.uspreventiveservicestaskforce.org

  2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/odjel-za-srcano-zilne-bolesti/

  3. Baigent C, Blackwell L, Collins R i sur. Aspirin in the primary and secondary prevention of vascular disease: collaborative meta-analysis of individual participant data from randomised trials. Lancet. 2009; 373: 1849-1860.

  4. Rothwell PM, Price JF, Fowkes FG i sur. Short-Term Effects of Daily Aspirin on Cancer Incidence, Mortality, and Non-Vascular Death: Analysis of the Time Course of Risks and Benefits in 51 Randomised Controlled Trials. Lancet(2012); 379(9826):1602–12. doi: 10.1016/S0140-6736(11)61720-0.

  5. Front. Oncol., 18 June 2021 | https://doi.org/10.3389/fonc.2021.690219

96 views0 comments