Cjepiva su sigurna i učinkovita i u osoba s alergijama na lijekove i atopijom

U svakodnevnoj kliničkoj praksi liječnici se često susreću s pitanjima o tome mogu li se osobe s alergijama na lijekove ili atopijom sigurno cijepiti. Takva pitanja proizlaze iz zabrinutosti te pogrešnih predodžbi o prirodi alergijskih reakcija. Alergije na lijekove predstavljaju imunološki posredovane nuspojave na farmakološke pripravke, dok atopija uključuje astmu, alergijski rinitis i atopijski dermatitis/ekcem, skupinu poremećaja obilježenih pojačanim IgE-posredovanim odgovorom na okolišne alergene. Međutim, unatoč širokom spektru alergijskih i atopijskih bolesti, suvremena medicinska literatura vrlo jasno potvrđuje da su cjepiva u pravilu sigurna za većinu takvih bolesnika. Iznimku čine bolesnici koji su doživjeli tešku alergijsku reakciju, osobito anafilaksiju, na prethodnu dozu istog ili sličnog cjepiva ili na njegovu sastavnicu te zbog toga zahtijevaju alergološku procjenu prije daljnje imunizacije.

Smrtnost povezana s gripom i COVID-19

Cijepljenje protiv gripe i COVID-19 ključno je za sprječavanje teških oblika bolesti, hospitalizacija i smrtnosti, osobito u starijih i kroničnih bolesnika. Oba cjepiva smanjuju prijenos virusa i opterećenje zdravstvenog sustava. Istodobna primjena cjepiva protiv gripe i COVID-19 sigurna je i praktična te dodatno povećava zaštitu i dostupnost cijepljenja.

Napominjemo da je tijekom sezone 2024./2025. 30-dnevna smrtnost od COVID-19 iznosila oko 0,9–1,0%, nešto više nego kod gripe (oko 0,7%), osobito u starijih, osoba s komorbiditetima i necijepljenih. Dugoročna, 180-dnevna smrtnost također je bila viša u osoba oboljelih od COVID-19. Cijepljenje se pokazalo ključnim zaštitnim čimbenikom te među cijepljenima nije bilo značajne razlike u smrtnosti između COVID-19 i gripe, dok je u necijepljenih smrtnost od COVID-19 bila veća.

Sezonsko cijepljenje osoba s alergijom na lijekove ili atopijom

Cijepljenje protiv gripe

Teška alergijska reakcija (anafilaksija) na prethodnu dozu cjepiva protiv gripe ili njegovu sastavnicu, što uključuje i sve vrste cjepiva proizvedene sličnim tehnologijama, predstavlja kontraindikaciju za ponovnu primjenu te formulacije. Smjernice preporučuju alergološko savjetovanje kako bi se utvrdilo može li bolesnik s anamnezom alergije na specifično cjepivo sigurno dobiti alternativno cjepivo (primjerice cjepivo proizvedeno na staničnim kulturama ili rekombinantno cjepivo kod alergije na cjepivo proizvedeno pomoću kokošjih jaja).

Važno je naglasiti da alergija na jaje nije kontraindikacija za cijepljenje protiv gripe te se u ovih bolesnika mogu primijeniti sva cjepiva protiv gripe. Jedini izuzetak odnosi se na rijetke alergije na želatinu, kada se umjesto živog atenuiranog cjepiva protiv gripe preporučuje primjena inaktiviranih ili rekombinantnih formulacija. Treba također imati na umu da je cijepljenje živim atenuiranim cjepivima kontraindicirano u djece u dobi od 2 do 4 godine s dijagnosticiranom astmom, kao u pojedinim skupinama bolesnika s kroničnim bolestima. U ovim populacijskim skupinama preporučuje se primjena inaktiviranih ili rekombinantnih formulacija.

Cijepljenje protiv COVID-19

Slična načela vrijede i za cjepiva protiv bolesti COVID-19. Teška alergijska reakcija (anafilaksija) na prethodnu dozu istog cjepiva ili komponente cjepiva (npr. polietilen-glikol/polisorbat 80) predstavlja kontraindikaciju za ponovnu primjenu cjepiva proizvedenog istom tehnologijom. No, osobe koje su imale blaže neposredne reakcije, poput generalizirane urtikarije bez drugih sistemskih simptoma, u pravilu se mogu ponovno cijepiti uz standardne mjere nadzora. Stručne smjernice naglašavaju kako većina reakcija opisanih nakon prvih doza nije istinska alergija, te da većina bolesnika naknadno cijepljenje podnosi bez teškoća.

Zaključak i preporuke

Djeca i odrasli s atopijskim bolestima ili alergijama na lijekove nemaju povećan rizik od alergijskih reakcija na rutinska cjepiva.

Alergije na cjepiva su iznimno rijetke, otprilike jedan slučaj na milijun primijenjenih doza, što cijepljenje čini jednim od najsigurnijih medicinskih postupaka uopće. Jedina stvarna kontraindikacija je teška alergijska reakcija na isto/slično cjepivo ili njegovu sastavnicu (osim alergije na jaja).

Stručne smjernice naglašavaju da atopijske bolesti, alergije na hranu, alergije na lijekove i većina drugih alergijskih poremećaja nisu prepreka cijepljenju. Ako se sumnja da je osoba alergična na specifičnu komponentu cjepiva, poput kvasca, želatine, lateksa ili drugu sastavnicu, preporučuje se alergološka obrada. U slučaju potvrde preosjetljivosti, cjepivo je moguće primiti u postupku postepene provokacije ili desenzibilizacije.

Ključne poruke:

• Osobe s alergijama na lijekove i atopijskim bolestima mogu primiti sva preporučena rutinska cjepiva, uz uobičajene mjere opreza.

• Individualizirana alergološka procjena potrebna je samo za bolesnike s dokumentiranom teškom alergijskom reakcijom (anafilaksija) na prethodnu dozu istog/sličnog cjepiva ili na njegove sastavnice.

• Cijepljenje je sigurna, učinkovita i ključna mjera za očuvanje zdravlja.

Literatura:

1. Kelso JM. The Adverse Reactions to Vaccines Practice Parameter 10 Years on-What Have We Learned?. Annals of Allergy, Asthma & Immunology : Official Publication of the American College of Allergy, Asthma, & Immunology. 2022;129(1):35-39. 2. Kelso JM i sur. Adverse Reactions to Vaccines Practice Parameter 2012 Update. The Journal of Allergy and Clinical Immunology. 2012;130(1):25-43. 3. Barbaud A i sur. Allergies and COVID-19 Vaccines: An ENDA/EAACI Position Paper. Allergy. 2022;77(8):2292-2312. 4. Lyons D i sur. Risk Stratification Through Allergy History: Single-Centre Experience of Specialized COVID-19 Vaccine Clinic. Clinical and Experimental Immunology. 2022;209(2):182-187. 5. Nilsson L i sur. Vaccination and Allergy: EAACI Position Paper, Practical Aspects. Pediatric Allergy and Immunology : Official Publication of the European Society of Pediatric Allergy and Immunology. 2017;28(7):628-640. 6. Broyles AD. Practical Guidance for the Evaluation and Management of Drug Hypersensitivity: Specific Drugs. The Journal of Allergy and Clinical Immunology. In Practice. 2020;8(9S):16-116. 7. Bajema KL i sur. Severity and Long-Term Mortality of COVID-19, Influenza, and Respiratory Syncytial Virus. JAMA logoJAMA Internal Medicine. 2025;185(3):324-334. 8. Bager P, i sur. The Hospital and Mortality Burden of COVID-19 Compared With Influenza in Denmark: A National Observational Cohort Study, 2022-24. The Lancet. Infectious Diseases. 2025;25(6):616-624. 9. Xie Y i sur. Long-Term Outcomes Following Hospital Admission for COVID-19 Versus Seasonal Influenza: A Cohort Study. The Lancet. Infectious Diseases. 2024;24(3):239-255. doi:10.1016/S1473-3099(23)00684-9.