Prelazak na e-cigarete umjesto prestanka pušenja: što novi podaci pokazuju o riziku od raka pluća

E-cigarete se u kliničkoj praksi sve češće razmatraju kao pomoćno sredstvo u odvikavanju od pušenja, no njihov dugoročni zdravstveni rizik, posebice rizik od raka pluća, i dalje je predmet aktivne znanstvene rasprave. Nova studija objavljena u lipnju 2026. u Nature Medicine donosi jedan od najopsežnijih dosad prikupljenih dokaza o tom pitanju [1]. Autori sa Sveučilišta u Seoulu, Južnoj Koreje pratili su više od 4,5 milijuna bivših i aktivnih pušača kroz korejski nacionalni zdravstveni sustav i pokazali da oni koji nakon prestanka pušenja nastave koristiti e-cigarete zapravo gube velik dio koristi koju bi im donio potpuni prekid pušenja, i to baš kad je riječ o riziku od raka pluća.

Zašto je ovo pitanje relevantno?

E-cigarete se u kliničkoj praksi često spominju kao alat za odvikavanje od pušenja, a u nekim se zdravstvenim sustavima čak i aktivno preporučuju u tu svrhu. Doista, postoje randomizirani i opservacijski podaci koji pokazuju da e-cigarete mogu pomoći dijelu pušača da prestanu pušiti klasične cigarete. Najuvjerljiviji takav dokaz dolazi iz švicarske randomizirane studije ESTxENDS, objavljene 2024. u New England Journal of Medicine: dodavanje besplatnih e-cigareta standardnom savjetovanju o prestanku pušenja rezultiralo je znatno višom stopom biokemijski potvrđene apstinencije od pušenja nakon 6 mjeseci (28,9 % naspram 16,3 % u kontrolnoj skupini) [2]. No, unatoč rezultatima istraživanja usmjerenima na kratkoročnu uspješnost prestanka pušenja uz e-cigareta, dugoročni rizik u odnosu na rizik klasičnog pušenja do sada nije bio utvrđen, posebno kada je riječ o riziku od karcinoma pluća.

Korejski istraživači su iskoristili nacionalnu bazu podataka Nacionalnog zdravstvenog osiguranja, koja omogućuje da se navike pušenja i uporaba e-cigareta prate kroz vrijeme i povežu s registrom raka te uzrocima smrti, čime je nastala jedna od najvećih dosad provedenih analiza ove teme.

Kako je studija provedena

U analizu je uključeno 4.524.895 odraslih osoba koje su nekada ili trenutno pušile klasične cigarete, a koje su 2018. godine sudjelovale u nacionalnom zdravstvenom pregledu, uz dostupne podatke o navikama pušenja iz razdoblja od 2012. do 2014. godine. Sudionici su podijeljeni u tri skupine: skupinu aktivnih pušača, skupinu koja je prestala pušiti tek nedavno i skupinu koja je pušenje prekinula davno, a unutar svake skupine bivših pušača posebno su izdvojeni oni koji su nakon prestanka svakodnevno koristili e-cigarete. Praćenje je trajalo do prosinca 2023. godine i obuhvatilo je ukupno više od 24 milijuna osoba-godina (pojam osoba-godina predstavlja zbroj vremena praćenja svih sudionika, gdje se jedna osoba praćena godinu jedna osoba-godina). Rizik od pojave raka pluća, smrti specifično uzrokovane rakom pluća te ukupne smrtnosti procijenjen je Coxovim regresijskim modelima uz prilagodbu za dob, spol, broj godina pušenja izražen brojem kutija cigareta, indeks tjelesne mase, prihode, konzumaciju alkohola, tjelesnu aktivnost, komorbiditet i postojanje kronične opstruktivne plućne bolesti ili idiopatske plućne fibroze. Tijekom promatranog razdoblja zabilježeno je 35.887 novih slučajeva raka pluća i 12.807 smrti povezanih s tom bolešću.

Što je studija pokazala

Osobe koje su nakon prestanka pušenja nastavile koristiti e-cigarete imale su za 56 % viši rizik od razvoja raka pluća u usporedbi s onima koji su prestali pušiti bez ikakve daljnje uporabe nikotinskih proizvoda, a rizik od smrti specifično uzrokovane rakom pluća bio je čak dvostruko veći. Ovaj se obrazac ponavljao neovisno o tome je li riječ o osobama koje su nedavno prestale pušiti ili o onima prestali pušiti cigarete već dulje vrijeme, što upućuje na dosljednu i vremenski postojanu povezanost. Posebno je zanimljivo da su bivši pušači bez e-cigareta, kako je i očekivano, imali znatno niži rizik od raka pluća u odnosu na aktivne pušače, no ta se ‘’korist’’ gotovo izgubila u skupini koja je nakon prestanka pušenja cigareta nastavila konzumirati e-cigarete, čiji se rizik od raka pluća statistički više nije značajno razlikovao od rizika aktivnih pušača cigareta.

Povezanost je bila osobito izražena u skupini osoba u dobi između 50 i 80 godina s pušačkom izloženošću od najmanje 20 godina izraženo brojem kutija cigareta (kutija-godina), dakle upravo u populaciji kojoj se prema smjernicama preporučuje probir niskodoznim CT-om pluća. U toj je skupini rizik od raka pluća kod korisnika e-cigareta bio gotovo dvostruko viši nego kod bivših pušača koji e-cigarete nisu koristili, a slično je vrijedilo i za smrtnost specifičnu za rak pluća. Budući da je riječ upravo o pacijentima kojima liječnici najčešće savjetuju prestanak pušenja i uključivanje u program probira, ovaj nalaz ima izravnu kliničku težinu.

Zanimljiv je i nalaz koji se odnosi na takozvane dvostruke korisnike, odnosno osobe koje istodobno puše klasične cigarete i koriste e-cigarete. Ta je skupina imala niži rizik od raka pluća i niže stope smrtnosti u odnosu na isključive pušače klasičnih cigareta, no autori to objašnjavaju vjerojatnim smanjenjem intenziteta klasičnog pušenja u toj skupini, a ne zaštitnim učinkom same e-cigarete.

Ograničenja istraživanja koja treba imati na umu

Riječ je o opservacijskoj studiji, pa se uzročno-posljedična veza ne može sa sigurnošću dokazati, iako veličina uzorka i dosljednost nalaza kroz različite podskupine daju rezultatima znatnu težinu. Uporaba e-cigareta procijenjena je putem samoprijavljenog upitnika, bez mogućnosti razlikovanja vrste uređaja, sastava tekućine za punjenje ili trajanja uporabe, što otvara prostor za pogrešnu klasifikaciju izloženosti. Maksimalno razdoblje praćenja od šest godina relativno je kratko s obzirom na to koliko dugo obično traje razvoj raka pluća od trenutka izloženosti, pa se ranija pojava slučajeva u ovoj studiji odnosi prije svega na već rizičnu populaciju bivših pušača. Konačno, podaci potječu isključivo iz južnokorejske populacije, pa bi nalaze trebalo potvrditi i u drugim etničkim i zdravstvenim sustavima prije nego što se mogu smatrati univerzalno primjenjivima.

Poruka za kliničku praksu

Za svakodnevni rad s pacijentima poruka je jasna: e-cigarete ne bi trebalo predstavljati kao sigurnu opciju nakon prestanka pušenja klasičnih cigareta. Iako ukupna smrtnost bivših pušača koji koriste e-cigarete i dalje ostaje niža nego kod aktivnih pušača, korist koja se odnosi specifično na rizik od raka pluća čini se znatno umanjenom. Ovi nalazi dodatno naglašavaju važnu razliku koju u kliničkoj komunikaciji često zanemarujemo: činjenica da e-cigarete nekim pušačima mogu pomoći da prestanu s klasičnim cigaretama ne znači automatski da je njihova dugoročna uporaba i sigurnija. E-cigareta eventialno može biti djelotvoran most do prestanka pušenja, ali dosadašnji dokazi ne podupiru tvrdnju da je njezina dugoročna uporaba zdravstveno sigurnija od pušenja klasičnih cigareta. Cilj savjetovanja o odvikavanju od pušenja trebao bi stoga i dalje biti potpuni prestanak pušenja bez trajnog prelaska na e-cigarete.

Pacijentu koji želi prestati pušiti treba prvenstveno ponuditi dokazano učinkovite metode liječenja ovisnosti o duhanu, uz bihevioralnu potporu. Farmakoterapijske mogućnosti uključuju nikotinsku nadomjesnu terapiju te odobrenu farmakoterapiju (npr. vareniciklin, bupropion).

Najveću zdravstvenu korist donosi potpuni prestanak uporabe duhanskih i nikotinskih proizvoda, koji ostaje optimalan cilj svakog programa odvikavanja od pušenja.

Članak napisala: Dr. Iva Mikulić

Literatura

1. Kim YW, Park EJ, Kwak KI, Yoon TH, Kang HR, Joo DH, i sur. Electronic cigarette use after smoking cessation and lung cancer risk. Nat Med. 2026 Jul;32:2410–2419. doi: 10.1038/s41591-026-04469-5.

2. Auer R, Schoeni A, Humair JP, Jacot-Sadowski I, Berlin I, Stuber MJ i sur. Electronic nicotine-delivery systems for smoking cessation. N Engl J Med. 2024 Feb;390(7):601–610. doi: 10.1056/NEJMoa2308815.